BOL

KAKO UBLAŽITI BOLOVE
U MIŠIĆIMA I ZGLOBOVIMA?

Bol je vrlo neugodan osjećaj i može značajno pogoršati kvalitetu života.

Često je to prvi znak da se nešto događa u našem tijelu.

Činjenica je da je bol svima neugodna, ali je nažalost gotovo nitko ne može u potpunosti izbjeći.

Bolovi se razlikuju prema trajanju te se dijele na akutne i kronične bolove.

Akutni bolovi se najčešće povezuju s oštećenjem tkiva. Ti bolovi uključuju npr. uganuće gležnja, prijelom kostiju i bol u križima. Akutni bolovi traju neko vrijeme, a zatim se povlače sa zacjeljivanjem.

Kronični bolovi su prisutni dulje vrijeme bez povlačenja.

Ovisno o mjestu nastanka, bol može potjecati iz unutarnjih organa ili iz vanjskih dijelova tijela.

Pripremili smo opise različitih vrsta boli koje potječu iz vanjskih dijelova tijela uz savjete kako si možete pomoći.

BOL U MIŠIĆIMA

Bolovi nakon tjelesne aktivnosti su očekivani.

Mišići su aktivni pokretači našeg tijela, a imamo ih više od 650. Mišići se stežu i opuštaju, omogućujući različite kretnje.

Bolovi u mišićima su česti i mogu se osjetiti u gotovo svim dijelovima tijela. Uzroci bola su različiti, a najčešće su povezani s fizičkom aktivnosti i posljedičnim naprezanjem ili ozljedom. Ipak, postoje i drugi mogući uzroci poput gripe, stresa itd.

Kod ljudi koji dugo sjede ili stoje, pojedini mišići dugo ostaju napeti. Ova stalna napetost komprimira male krvne žile, ometa protok krvi i remeti opskrbu mišića kisikom i hranjivim tvarima. To često uzrokuje kroničnu napetost mišića koja može biti bolna, ograničiti kretanje i dovesti do neprirodnog držanja. Napeti i ukočeni mišići su osjetljivi te se često mogu opisati kao čvorovi ili kvrge.

Stres također može uzrokovati napetost u mišićima koja može izazvati lošu posturu i povećati šanse za ozljede.

Istegnuće mišića i ligamenata vrlo su česte sportske ozljede koje najčešće nastaju preopterećenjem ili izvođenjem neprirodnih kretnji koje dovode do naprezanja mišića te pojave grčevite boli koja se postupno povećava. Ako zanemarite bol i nastavite naprezati napeti mišić, pojedina mišićna vlakna mogu puknuti. Dok rastrgani mišić zacjeljuje tijekom dugog vremenskog razdoblja, istegnuti mišić može se oporaviti već za nekoliko dana. Međutim, može proći i do tri tjedna dok zacijeli u potpunosti.

Najbolji savjet je poraditi na držanju i redovito vježbati. U svakodnevnom životu često su dvije do tri minute tjelovježbe dovoljne za opuštanje napetih mišića (pa čak i na radnom mjestu tijekom stanke).

Kupka ili lokalna primjena topline te masaža mogu pomoći opustiti mišiće i potaknuti cirkulaciju koja će pospješiti oporavak.

BOL U VRATU

Najčešće je uzrokovan dugotrajnim sjedenjem.

Vratna kralježnica iznimno je fleksibilna i omogućuje pomicanje glave, no mišići u ovom području su jako opterećeni, naročito zbog nepravilnog držanja.

Problemi s držanjem uzrokovani radom na računalu, teškim fizičkim radom ili stresom obično su glavni razlozi koji izazivaju napetost mišića te posljedično bol i smanjenu pokretljivost vrata. Srećom, takvi bolovi ubrzo samostalno prolaze.

Starenje, oštećenja i ozljede vratne kralježnice, kao i upalna stanja mogu uzrokovati bolove koji se šire na ramena i ruke te posljedično senzorne smetnje ili gubitak snage.

Kod bolova u vratu pomažu vježbe istezanja koje osim masaže dovode do opuštanja zahvaćenih mišića i povećane pokretljivosti vrata.

BOL U LEĐIMA

Bol u kralježnici pogađa sve generacije.

Velik broj ljudi razne dobi se svakodnevno bori s bolovima u leđima, a većina bolova je „nespecifična“ (nepoznatog uzroka). Dobra vijest je da simptomi nestaju potpuno ili barem primjetno nakon dva do šest tjedana. Ipak, u više od polovice ljudi se bol najčešće vrati.

Leđna bol može imati organske i psihičke uzroke.

Stručnjaci sumnjaju da je napetost mišića nespecifičan organski uzrok. Loše držanje ili nedostatak tjelovježbe često dovode do bolne napetosti mišića.

Nepravilno opterećenje kralježnice može imati različite uzroke, kao npr. napetost u slabim mišićima leđa u slučaju preopterećenja ili neravnoteže između različitih mišićnih skupina. Stoga jačajte mišiće leđa, mišiće zdjeličnog dna i trbušne mišiće.

U nekim slučajevima bol u kralježnici uzrokuju različita medicinska stanja poput hernije diska, suženje kralježničkog kanala, degenerativne promjene i ozljede kralježaka te različita upalna stanja i bolesti.

Bol koja se širi od kralježnice do kukova, ali ne niže u nogu, više je znak istrošenosti kralježnice nego išijasa. Išijas ili upalu ishijadičnog živca karakterizira bol koja se širi od lumbalne kralježnice niz nogu, obično ispod koljena.

Za odabir prave terapije važna je prava dijagnoza, a liječenje ovisi o uzrocima i ozbiljnosti bolova u leđima.

Masažom, odgovarajućom tjelovježbom i  pravilnim držanjem možete ublažiti ili spriječiti bolove u leđima.

BOL U DONJEM DIJELU LEĐA

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice.

Lumbalni dio kralježnice pruža potporu cjelokupnoj težini gornjeg dijela tijela i omogućuje pokretljivost u svakodnevnom kretanju pa zato ne čudi da je lako podložan ozljedama i bolovima.

Lumbago, kako se također naziva bol u donjem dijelu leđa, najčešće je uzrokovan predugim sjedenjem ili intenzivnim naprezanjem. Ponekad je dovoljan samo jedan pogrešan pokret i odjednom osjetite oštar bol koji može biti toliko jak da jedva možete ustati. Upravo zbog toga, križobolja je poznata po nazivu „hexenschus“ ili vještičji ubod.

Prema istraživanjima, križobolja predstavlja najčešći oblik bola snažnog intenziteta koji gotovo svatko iskusi barem jednom u životu i zbog kojeg je nemoguće obavljanje posla.

Za pravilno liječenje simptoma potrebno je utvrditi uzrok lumbaga i po mogućnosti ga ukloniti.

U većine ljudi bol nestaje za 2 do 3 tjedna te si obično možemo samostalno pomoći. Ipak, pri pojavi intenzivnog bola popraćenog trncima i/ili slabošću u nogama, obavezno posjetite liječnika.

Redovito vježbanje i masaža mogu pomoći opuštanju napetosti u mišićima.

BOLOVI U KUKU

Bol u kuku ograničava kretanje.

Bol u kuku može imati različite uzroke ovisno o dobi. Djeca mogu imati neke urođene probleme, dok su kod odraslih najčešći uzroci boli ozljede, preopterećenje i trošenje (artroza) kuka.

Osteoartritis kuka je kronična i progresivna degenerativna bolest zgloba kojoj je osnovni uzrok propadanje zglobne hrskavice, što dovodi do trljanja kostiju jedne o drugu te posljedično bola i gubitka pokreta.

Bol u preponama i prednjem dijelu natkoljenice, koji se pojačava s dugotrajnim vježbanjem i popraćen je osjećajem jutarnje ukočenosti, često je znak početnog stadija osteoartritisa kuka.

Drugi mogući uzroci bolova u kuku mogu uključivati ​​upalna stanja (artritis, burzitis trohantera) i bolove koji potječu iz kralježnice, mokraćnog sustava i slijepog crijeva.

Redovita tjelovježba važna je za održavanje pokretljivosti zglobova i mišićne snage.

BOL U KOLJENU

Razlozi za bol u koljenu su različiti.

Koljeno je najveći zglob u ljudskom tijelu, najkompliciranije je građe i zglob koji se najčešće ozljeđuje.

Bol u koljenu može biti različitog intenziteta, a ovisno o uzroku, može se osjetiti na različitim mjestima – sa prednje ili stražnje strane zgloba ili postrance. Bol ne znači nužno ozbiljne probleme, ali je simptom koji ne treba zanemariti, dok posebnu pozornost treba obratiti pri pojavi otekline.

Najčešći uzroci bolova u zglobu koljena su iznenadne i akutne ozljede, upale i degenerativne promjene koje proizlaze iz nepravilne upotrebe zgloba ili prekomjerne tjelesne mase.

Trkači se vrlo često susreću s problemom koji se zove sindrom preopterećenja, kada se u koljenu javljaju manje mikro ozljede.

Kod ozbiljnijih problema preporuča se posjet liječniku, a možete si pomoći vježbama i masažom.

BOL U GLEŽNJU

Uganuće gležnja je najčešća ozljeda.

Bol u gležnju posljedica je loše stabilizacije stopala ili sportske ozljede.

Osnovni oblik svakodnevnog kretanja je hodanje koje kroz brzo hodanje eskalira do trčanja. Zbog preopterećenja se često javlja bol u gležnju.

Gležnjevi čine vezu između tijela i tla. Možda niste ni razmišljali da tijekom trčanja zapravo naizmjence koristite samo jednu nogu koja nosi težinu cijelog tijela.

Upravo se zbog kontinuiranog opterećenja zgloba uzrokovanog prekomjernom tjelesnom masom, napetostima i slabostima mišića lista, nekoordiniranim pokretima i neprikladnom obućom javlja tendinopatija (kronični bolovi u tetivi).

Među sportskim ozljedama svakako su najčešća uganuća gležnja koje nastaje rotacijom zgloba prema unutra ili prema van.

Ligamenti s vanjske strane gležnja stabiliziraju zglobnu čahuru. Oni usmjeravaju i ograničavaju kretanje zgloba. Istezanje ligamenta događa se kada su ligamenti napregnuti i preopterećeni tijekom brzog i neprirodnog kretanja. Najčešće je to istezanje ligamenata na stopalu i gležnju.

Ako posumnjate na istezanje ligamenta, odmah prestanite s vježbanjem i konzultirajte se s liječnikom. Ohladite i stabilizirajte bolni zglob te držite nogu na povišenom kako biste smanjili oteklinu.

Zapamtite da je bolje spriječiti nego liječiti pa prije vježbanja dobro zagrijte mišiće. Zagrijavanje uzrokuje porast tjelesne temperature što poboljšava cirkulaciju, a ligamenti postaju elastičniji, što je posebno važno tijekom hladnijih perioda godine. Izbjegavajte opterećivanje umornih mišića te redovito radite na svojoj kondiciji i koordinaciji pokreta kako biste spriječili nastanak ozljeda.

BOL U LAKTU
– TENISKI LAKAT

Ne radi se o boli koja je povezana samo s tenisačima.

Liječnici su prvi put opisali ovu bol na vanjskoj strani lakta 1873. godine. Deset godina kasnije prvi put je upotrijebljen izraz “teniski lakat”.

Teniski lakat je uzrokovan pretjeranom upotrebom mišića podlaktice. Tetiva koja povezuje mišić s kosti mijenja se u bazi i uzrokuje karakteristične simptome.

Od sto pogođenih osoba, samo pet do osam su stvarno tenisači, jer se “teniski lakat” javlja i kod drugih sportaša (npr. golf, badminton ili penjanje).

Zanimljiva je činjenica da je za većinu ljudi ovaj problem vezan za posao. Jednostrano korištenje tipkovnice i miša tijekom rada na računalu povećava rizik od razvoja teniskog lakta.

Za mnoge ljude teniski lakat predstavlja dugotrajnu smetnju, stoga je uz točnu dijagnozu i terapiju posebno važna prevencija.

Ukoliko se jave grčevi i bol, obavezno uzmite stanku kako biste se razgibali, rastegnuli i opustili mišiće.

Redovita tjelovježba i masaža pomažu opuštanju mišića.

BOL U ZAPEŠĆU

Bol često uzrokuje rad s računalnim mišem.

Bol u zapešću najčešće je posljedica ozljede, uklještenja živca ili degenerativnih promjena (artritis). Rijetko iza bola u zapešću stoje drugi uzroci.

Za pravilnu dijagnozu važno je znati kada se bol pojavio, u kojim situacijama se javlja i o kojoj vrsti bola se radi.

Ukoliko se javljaju trnci i bolovi u zapešću, dlanovima i prstima, najčešće se radi o  sindromu karpalnog tunela, kada dolazi do uklještenja živca.

Tendinitis ili upala tetive nastaje tijekom preopterećenja uzrokovanog pretjeranom aktivnošću ili monotonim kretnjama i lošim držanjem na poslu. Prekomjerna upotreba pametnih telefona i igraćih konzola također može izazvati tendinitis palca.

Osteoartritis ili upala nastala trošenjem zgloba se često javlja u zanimanjima gdje dugo izvodimo iste pokrete.

U slučaju upalnog uzroka boli u zapešću preporučuje se imobilizacija, a u mnogim slučajevima pomaže masaža i redovita tjelovježba.